SOLDO v. CROATIA - [Croatian Translation] summary by the Republic of Croatia (Office of the Agent)

© Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava. Sva prava pridržana. Dopuštenje za ponovno objavljivanje ovog sažetka dano je isključivo u svrhu uključivanja u HUDOC bazu podataka Suda. © Biroul Reprezentantului Republicii Croației în fața Curții Europene a Drepturilor Omului. Toate drepturile rezervate. Permisiunea de a republica acest rezumat a fost acordată în scopul exclusiv al includerii sale în baza de date a Curții HUDOC. © Bureau de l’Agent de la République de Croatie dévant la Cour européenne des droits de l’homme. Tous droits réservés. L’autorisation de republier ce résumé a été accordée dans le seul, dar de son includere dans la base de données HUDOC de la Cour. SAŽETAK PRESUDE SOLDO PROTIV HRVATSKE OD DANA 12. PROSINCA 2017. GODYINE ZAHTJEV BR. 15301/14 ČINJENICE Podnositeljica zahtjeva je 1995. Godine ostvarila pravo na obiteljsku mirovinu iza smrti Supruga, hrvatskog branitelja R.S. smrtno stradalog u Domovinskom rata 1991. godine. U prosincu 2000. godine sklopila je novi bruk s I.Š. koji jeminuo 2002. godine. Nakon toga, rodbina preminulog I.Š. pokrenula je parnični postupak pred Općinskim graδanskim sudom u Zagrebu (dalje u tekstu OGS Zagreb) radi proglašenja ništavnim braka izme godine, utvrdio povredu tog prava i podnositeljici dodijelio naknadu od 5.000,00 kn uz nalog OGS-u Zagreb da se postupak završi u roku od 9. mjeseci. OGS Zagreb donio je presudu 20. ožujka 2014. godine kojom je utvr Urmează să-mi spună că, în cazul în care este vorba de un anumit lucru, nu se poate spune că, în cazul în care este vorba de un anumit lucru, nu se poate spune că, în cazul în care este vorba de un anumit lucru, nu se poate spune că un anumit anumit lucru nu a fost făcut în mod corespunzător în cazul în care un anumit anumit anumitor anumite anumitor anumite anumite anumitor anumite anumite anumitor anumite anumite anumitor anumite anumite anumitor anumite anumitor anumite anumitor anumite anumite anumite anumite anumite anumite anumite anumite anumite anumite anumite anumite anumite anumite anumite anumite anumite anumite anumite anumite anumite anumite anumite anumite anumite anumite alineate. Godine uz obrazloženje kako podnositeljica nije postupila sukladno zakonskoj obvezi i prijavila sklapanje novog braka. Zatim je podnositeljica podnijela ustavnu tužbu, koju je Ustavni sud odbacio kao očigledno neosnovanu. Izdavanja izvadaka iz matice roשenih i matice vjenčanih i postupak prinznavanja praga na mirovinu iza drogog subruga I.Š., ali su navedeni postupci donošenja pravomoćne odluke u parnici o postojanju braka s I.Š. Nakon što jesena pregauda kojom poništen nijezin brak s I.Š., HZMO jeino svoju oduku od 29. studenog 2011. godine, te je naložio ponovnu isplatu obiteljske mirovine iza prvog subruga R.S. PRIGOVORI Podnositeljica je prigovorila da zbog dugotrajnosti parničnog postupka radi poništaja braka s I.Š., nije Bila u mogućnosti pibaviti odgovarajuće izvatke iz matičnih knjiga i ostvariti pravo na mirovinu kao njegova udovica, dok s droge strane nije prima mirovinu pruvoga R.S. jer su mjerodavna tijela smatrala da je to pravo izgubila sklopivši brik s I.Š.. Tvrdila je da zbog okolnosti nekoliko godina živjela bez mirovine čime joj je bilo povrijeeeno pravo na poštivanje pivatnog i obiteljskog života zajaramčlankom 8. Konvencije. ODLUKA SUDA suje naprije istaknuo da silj članka 8. zaštiti pojedince od proizvoljnog uplitanja javnih vlasti što podrazumijeva i pozitivne obveze države da zaštiti pravo na privatni i obiteljski život i postigne pravednu ravnotežu izmeשu suprotstavljenih interesa društva i pojedinaca. U predmetnom postupku podnositeljica je u osnovi prigovorila da je zbog dugogronsti parničnog postupka radi utvrשenja postojanja braka s I.Š., nekoliko godina živjela bez ikatve mirovine. Stim u vezi, Sud je istaknuo kako je odluka od 29. strnog 2011. godine kojom je podnositeljici ukinuto pravo na obiteljsku mirovinu iza R.S. ukinuta 3. ožujka 2015. Godine, un podnositeljici je ponovno uspostavljeno navedeno pravo te joj je dodijeljena naknada za razdoblje u kojem je isplata Bila obustavljena. Dakle, uzimajući u obzir činjenicu da podnositeljica nije postupala u dobroj vjeri nakon sklapanja drogog braka kada je nezakonito nastavila primati obiteljsku mirovinu iza smrti prugog tidjekom godovo 11 godina, te uzimajući u obzir činjenicu da je dobila naknadu za razdoblje u kojem je isplata obiteljske miavne bila obustavljena, Sud je je utvrdio parnični postupak utvr nije ozbiljno utjecao na aspekte njezog pivatnog života kako je prigovorila u svom zahtjevu. Stoga se ne može smatrati da je zbog navodnog propusta države podnositeljica morala trpjeti pretjeranu štetu, suprotno članku 8. Konvencije. Slijedom navedenoga Sud je odbacio zahtjev podnositelice kao očigledno neosnovan.

© Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava. Sva prava pridržana. Dopuštenje za ponovno objavljivanje ovog sažetka dano je isključivo u svrhu uključivanja u HUDOC bazu podataka Suda.

© Office of the Representative of the Republic of Croatia before the European Court of Human Rights. All rights reserved. Permission to re-publish this summary has been granted for the sole purpose of its inclusion in the Court’s database HUDOC.

© Bureau de l’Agent de la République de Croatie devant la Cour européenne des droits de l’homme. Tous droits réservés. L’autorisation de republier ce résumé a été accordée dans le seul but de son inclusion dans la base de données HUDOC de la Cour.

SAŽETAK PRESUDE

SOLDO PROTIV HRVATSKE

OD DANA 12. PROSINCA 2017. GODINE

ZAHTJEV BR. 15301/14

ČINJENICE

Podnositeljica zahtjeva je 1995. godine ostvarila pravo na obiteljsku mirovinu iza smrti supruga, hrvatskog branitelja R.S. smrtno stradalog u Domovinskom ratu 1991. godine. U prosincu 2000. godine sklopila je novi brak s I.Š. koji je preminuo 2002. godine. Nakon toga, rodbina preminulog I.Š. pokrenula je parnični postupak pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu (dalje u tekstu OGS Zagreb) radi proglašenja ništavnim braka između njega i podnositeljice. Tijekom trajanja parničnog postupka, podnositeljica je podnijela zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku te je Županijski sud u Zagrebu, rješenjem od 14. studenog 2011. godine, utvrdio povredu tog prava i podnositeljici dodijelio naknadu od 5.000,00 kn uz nalog OGS-u Zagreb da se postupak završi u roku od 9. mjeseci. OGS Zagreb donio je presudu 20. ožujka 2014. godine kojom je utvrđeno da navedeni brak ne postoji, a presudu je potvrdio i Županijski sud u Zagrebu u listopadu 2014. godine. U međuvremenu je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu HZMO) 29. studenog 2011. godine donio odluku o prestanku prava na obiteljsku mirovinu iza R.S., s obzirom da je podnositeljica sklopila novi brak s I.Š.. Nakon što je Središnji ured HZMO odbio žalbu podnositeljice, ista je podnijela upravnu tužbu koju je Upravni sud u Zagrebu odbio u ožujku 2013. godine uz obrazloženje kako podnositeljica nije postupila sukladno zakonskoj obvezi i prijavila sklapanje novog braka. Zatim je podnositeljica podnijela ustavnu tužbu, koju je Ustavni sud odbacio kao očigledno neosnovanu. U međuvremenu je podnositeljica pokrenula upravne postupke radi izdavanja izvadaka iz matice rođenih i matice vjenčanih i postupak radi priznavanja prava na mirovinu iza drugog supruga I.Š., ali su navedeni postupci prekinuti do donošenja pravomoćne odluke u parnici o postojanju braka s I.Š. Nakon što je donesena presuda kojom je poništen njezin brak s I.Š., HZMO je ukinuo svoju odluku od 29. studenog 2011. godine, te je naložio ponovnu isplatu obiteljske mirovine iza prvog supruga R.S.

PRIGOVORI

Podnositeljica je prigovorila da zbog dugotrajnosti parničnog postupka radi poništaja braka s I.Š., nije bila u mogućnosti pribaviti odgovarajuće izvatke iz matičnih knjiga i ostvariti pravo na mirovinu kao njegova udovica, dok s druge strane nije primala mirovinu prvog supruga R.S. jer su mjerodavna tijela smatrala da je to pravo izgubila sklopivši brak s I.Š.. Tvrdila je da je zbog ovih okolnosti nekoliko godina živjela bez mirovine čime joj je bilo povrijeđeno pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života zajamčeno člankom 8. Konvencije.

ODLUKA SUDA

Sud je najprije istaknuo da je cilj članka 8. zaštititi pojedince od proizvoljnog uplitanja javnih vlasti što podrazumijeva i pozitivne obveze države da zaštiti pravo na privatni i obiteljski život i postigne pravednu ravnotežu između suprotstavljenih interesa društva i pojedinaca. U predmetnom postupku podnositeljica je u osnovi prigovorila da je zbog dugotrajnosti parničnog postupka radi utvrđenja postojanja braka s I.Š., nekoliko godina živjela bez ikakve mirovine. S tim u vezi, Sud je istaknuo kako je odluka od 29. studenog 2011. godine kojom je podnositeljici ukinuto pravo na obiteljsku mirovinu iza R.S. ukinuta 3. ožujka 2015. godine, a podnositeljici je ponovno uspostavljeno navedeno pravo te joj je dodijeljena naknada za razdoblje u kojem je isplata bila obustavljena. Dakle, uzimajući u obzir činjenicu da podnositeljica nije postupala u dobroj vjeri nakon sklapanja drugog braka kada je nezakonito nastavila primati obiteljsku mirovinu iza smrti prvog supruga tijekom gotovo 11 godina, te uzimajući u obzir činjenicu da je dobila naknadu za razdoblje u kojem je isplata obiteljske mirovne bila obustavljena, Sud je utvrdio kako parnični postupak radi utvrđenja postojanja braka s I.Š. nije ozbiljno utjecao na aspekte njezinog privatnog života kako je prigovorila u svom zahtjevu. Stoga se ne može smatrati da je zbog navodnog propusta države podnositeljica morala trpjeti pretjeranu štetu, suprotno članku 8. Konvencije. Slijedom navedenoga Sud je odbacio zahtjev podnositeljice kao očigledno neosnovan.