Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Evropskim sudom za ljudska prava. Sva prava pridržana. Părerea de republicare a acestui rezumat este acordată exclusiv în scopul includerii în baza de date a HUDOC Suda. © Oficiul Reprezentantului Republicii Croația la Curtea Europeană a Drepturilor Omului. All rights reserved. Permisia de republicare a acestui rezumat a fost acordată numai în scopul includerii sale în baza de date a Curții HUDOC. © Bureau de l'Agent de la Republica Croația la Curtea Europeană a Drepturilor Omului. Toate drepturile rezervate. Lautorizația de republica acest rezumat a fost acordată în scopul includerii sale în baza de date a HUDOC de la Curtea. © PRODUCT PRODUCT MAJDAUDE MAJDAUDE MAJDAUDE MAJDAUDE MAJDAUDE MAJDAUDE MAJDAUDE MAJDAUDE MAJDAUDE MAJDAUDE MAJDAUDE MAJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJDEJD 20.
ZAHTJEV BR. 201/17 CINJENICE După adoptarea de către Parlamentul Uniunii Europene a unor cote obligatorii pentru distribuirea migranților între toate statele Uniunii, în Ungaria din 2016, la inițiativa Guvernului, a avut loc un referendum privind adoptarea unei astfel de decizii de către Uniunea Europeană.
(mai jos CPC), considerând că un astfel de referendum reprezintă o manipulare și un abuz al democrației directe, a lansat o campanie anti-imigrație. Folosind glasurile pentru a da o sticlă nealiată, CPC a făcut imediat înainte de referendum o aplicație mobilă disponibilă prin care, în mod anonim și public, fără a pune în pericol persoanele private, puteau să posteze și să împărtășească o fotografie a listei lor de glasuri. La data de la organizarea referendumului, date privind 3894 de fotografii ale listelor de glasuri au fost publicate prin intermediul aplicației. După ce o persoană a depus o plângere la Comisia Națională pentru Alegeri, reclamantul a cerut ca o imagine de rasă să fie prezentată fără a fi obiectul unei cereri de depunere a unei cereri de lege, deși nu a fost supusă unei cereri de reducere a dreptului de utilizare a unei fotografii, deși nu a fost supusă unei cereri de depunere a unei cereri de lege.
PRIGOVORI Referindu-se la art. 10 din Convenție, reclamantul solicită o penalizare și interdicție de acțiune pentru o aplicație mobilă care permite publicarea anonimă a fotografiilor lor de pe hârtii de gheață. OCJENA ESLJP Uvodno, deși între părți nu este contestat faptul că interdicția de utilizare a aplicației mobile reprezintă o amestecare în libertatea de exprimare a reclamantului, ESLJP a profitat de ocazia de a analiza amestecarea în libertatea de exprimare a reclamantului în această cauză, în practica Curții de Apel a adaptat noile elemente prezentate în această cauză: - publicarea fotografiilor hârtiilor de gheață, te - aplicația mobilă care poate posta hârtii de gheață și distribui fotografiile hârtiilor de gheață.
În plus, Convenția protejează acțiunile reclamantului care a creat o aplicație mobilă ca platformă și mijloc de publicare și distribuire a fotografiilor. Mai exact, art. 10 protejează modul în care informațiile sunt conținute în mijlocul în care sunt distribuite, deoarece restricțiile pot reprezenta o amestecare necesară în dreptul de a primi informații (Ahmet Yildirim potrivit Turske , p.).
În acest sens și în contextul noilor medii, ESLJP consideră că aplicația mobilă de publicare a fotografiilor de liste de fotografii beneficiază de aceeași protecție ca și Google Sites, serviciile de creare și partajare a paginii web (Ahmet Yildirim împotriva Turciei , stavak 49.) și Youtube, serviciul de partajare a videoclipurilor (Cengiz i alții împotriva Turciei).
Curtea a acceptat că reclamantul, prin punerea la dispoziția glasurilor aplicației mobile pentru publicarea unei fotografii a listei sale de glasuri nefolositoare, a vrut să transmită un mesaj politic și să-și exprime poziția cu privire la referendumul în cauză.De aceea, spre deosebire de Curtea Constituțională maghiară, Curtea a considerat că libertatea de exprimare a reclamantului, care este asigurarea unui mijloc de publicare a conținutului, și dreptul acestuia de a putea publica conținutul, sunt inerent legate.
În urma constatării existenței unei ingerințe în libertatea de exprimare a reclamantului, Curtea Europeană a Drepturilor Omului analizează dacă această ingerință este prevăzută prin lege în conformitate cu art. 10 alineatul 2 din Convenție.De fapt, testul legalității impune ca orice ingerință în dreptul reclamantului să aibă o bază legală în dreptul național și că obiectele legii să aibă o anumită calitate.Consecuent, în conformitate cu principiul suveranității drepturilor, normele de drept trebuie să fie previzibile, astfel încât indivizii să fie protejați de ingerința arbitrară a autorităților naționale și să fie formulate suficient de precis în modul în care indivizii își pot trata situația în conformitate cu aceasta (Malone v. Regatul Unit).
Cu toate acestea, criteriul previzibilității nu necesită previzibilitatea absolută a legii, specificarea în mod legal a tuturor motivelor și procedurilor legate de intervenție, nici nu exclude competențele discreționare, nici domeniul competențelor discreționare și modul în care acestea trebuie să fie aplicate trebuie să fie clar indicate în lege, luând în considerare obiectivul legitim care justifica intervenția (Gillow împotriva Regatului Unit, punctul 51).
Fără a contesta dreptul național și legislația care interzice anumite activități și comportamente electorale, ECLJP a afirmat totuși că neconformitatea principiului în cauză impune libertatea discreționară autorităților naționale care, în fiecare caz, decid limitările aplicate procedurii electorale. În consecință, ECLJP a concluzionat că principiul juridic al utilizării dreptului în conformitate cu legislația referitoare, fără a specifica clar cum se aplică legea în reglementările de mai jos, nu a satisfăcut criteriile de predictibilitate.
În plus față de toate cele de mai sus, Curtea Europeană a Jurisprudenței a concluzionat că există incertitudini semnificative în aplicarea principiului "utilizarea drepturilor în conformitate cu scopul său" și că principiul în cauză nu a fost suficient de previzibil pentru a fi aplicat în conformitate cu art. 10 alineatul 2 din Convenție.
© Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava. Sva prava pridržana. Dopuštenje za ponovno objavljivanje ovog sažetka dano je isključivo u svrhu uključivanja u HUDOC bazu podataka Suda.
© Office of the Representative of the Republic of Croatia before the European Court of Human Rights. All rights reserved. Permission to re-publish this summary has been granted for the sole purpose of its inclusion in the Court’s database HUDOC.
© Bureau de l’Agent de la République de Croatie devant la Cour européenne des droits de l’homme. Tous droits réservés. L’autorisation de republier ce résumé a été accordée dans le seul but de son inclusion dans la base de données HUDOC de la Cour.
Nakon donošenja Odluke Europske unije o obveznim kvotama za distribuciju migranata među svim državama Unije, u Mađarskoj je 2016. godine, na inicijativu Vlade, održan referendum o prihvaćanju takve odluke Europske unije. Politička stranka - podnositeljica zahtjeva
Magyar Ketfarku Kutya Part
(dalje MKKP), smatrajući da takav referendum predstavlja manipulaciju i zlouporabu izravne demokracije, pokrenula je svoju anti-anti imigracijsku kampanju. Pozivajući glasače na davanje nevažećeg glasa, MKKP je neposredno prije referenduma glasačima učinio dostupnim mobilnu aplikaciju putem koje se anonimno i javno te bez opasnosti za privatne podatke mogla učitati i podijeliti fotografija svog glasačkog listića. Na dan održavanja referenduma 3894 takvih fotografija glasačkih listića objavljeno je putem aplikacije. Po pritužbi privatne osobe Nacionalnom izbornom povjerenstvu, podnositelj zahtjeva novčano je kažnjen zbog stavljanja glasačima na raspolaganje predmetne aplikacije. Ujedno mu je naloženo da se suspregne od daljnjeg takvog postupanja. Naime, sukladno odluci Nacionalnog izbornog povjerenstva korištenje mobilne aplikacije predstavlja povredu načela pravednosti izbora, tajnosti glasanja i korištenja prava u skladu s njihovom namjenom te nije u skladu s Izbornim zakonom i Ustavom. Protiv predmetne odluke podnositeljica zahtjeva podnijela je žalbu Vrhovnom sudu („Kuria“) koji je potvrdio odluku Nacionalnog izbornog povjerenstva u dijelu povrede načela korištenja prava u skladu s njihovom namjenom iako je ostatak odluke ukinuo pritom smanjivši kaznu određenu podnositelju zahtjeva. Sukladno odluci Kurie, iznošenje političkog mišljenja dijeljenjem fotografije glasačkog listića putem mobilne aplikacije, iako nije dovelo u pitanje samu pravednost izbora, predstavlja postupanje koje nije bilo u skladu s tradicionalnom namjenom korištenja glasačkog listića. Naknadno podnesena ustavna tužba podnositeljice zahtjeva odbačena je uz obrazloženje da sloboda izražavanja podnositelju nije bila izravno povrijeđena jer je ovisila o povredi slobode izražavanja glasača.
Pozivajući se na članak 10. Konvencije podnositelj zahtjeva prigovorio je izrečenoj novčanoj kazni i zabrani djelovanja mobilne aplikacije koja glasačima omogućuje anonimnu objavu fotografija njihovih glasačkih listića.
ESLJP-a
Uvodno, iako među strankama nije sporno da zabrana korištenja mobilne aplikacije predstavlja miješanje u slobodu izražavanja podnositelja, ESLJP je iskoristio priliku da
analizirajući miješanje u slobodu izražavanja u ovom predmetu praksu Suda prilagodi novim elementima predstavljenim u tom predmetu:
-
objavljivanje fotografija glasačkih listića, te
-
postojanje mobilne aplikacije koja glasače potiče da podijele fotografiju svog nevažećeg glasačkog listića.
Prema ustaljenoj sudskoj praski (
Von Hannover protiv Njemačke
[VV], stavak 103.) sloboda izražavanja uključuje i pravo na objavu fotografija. ESLJP je utvrdio da i objava fotografija glasačkog listića predstavlja oblik postupanja koje potpada pod slobodu izražavanja. Štoviše, ESLJP je istaknuo da se članak 10. Konvencije proteže i na djelovanje podnositelja zahtjeva koji je uspostavio mobilnu aplikaciju kao platformu i sredstvo za objavu i dijeljenje fotografija. Naime, člankom 10. Konvencije štiti se kako sadržaj informacije tako i sredstvo kojim se informacija širi i dijeli jer bilo koje ograničenje potonjeg nužno predstavlja i miješanje u pravo da se primi i podijeli informacija (
Ahmet Yildirim protiv Turske
,
stavak 50.). U tom smislu i u kontekstu novih medija ESLJP smatra da mobilna aplikacija za objavljivanje fotografija glasačkih listića uživa jednaku zaštitu kao i Google Sites, servisi za stvaranje i dijeljene web stranica (
Ahmet Yildirim protiv Turske
, stavak 49.) te Youtube, servis za dijeljenje videozapisa (
Cengiz i drugi protiv Turske
, stavak 54.). ESLJP je prihvatio da je podnositelj zahtjeva stavljanjem na raspolaganje glasačima mobilne aplikacije za objavu fotografija svojih nevažećih glasačkih listića htio prenijeti političku poruku te izraziti svoj stav o predmetnom referendumu. Stoga je za razliku od mađarskog Ustavnog suda, ESLJP smatrao da su sloboda izražavanja podnositelja zahtjeva, koji je osigurao sredstvo za objavljivanje sadržaja, i pravo glasača da objave i podijele sadržaj, neraskidivo povezani.
Utvrdivši postojanje miješanja u slobodu izražavanja podnositelja, ESLJP je analizirao je li predmetno miješanje bilo propisano zakonom sukladno stavku 2. čl. 10. Konvencije. Naime, test zakonitosti zahtijeva da svako miješanje u pravo podnositelja mora imati zakonski temelj u nacionalnom pravu te da predmeti zakon mora imati i određenu kvalitetu. Posljedično, da bi bila u skladu s načelom vladavine prava, pravna norma mora biti predvidljiva kako bi pojedinci bili zaštićeni od arbitrarnog miješanja nacionalnih vlasti te biti dovoljno precizno formulirana kako bi pojedinci mogli svoje postupanje uskladiti s njom (
Malone protiv Ujedinjenog Kraljevstva
, stavak 67.). Ipak, kriterij predvidljivosti ne zahtijeva apsolutnu predvidljivost zakona, specifikaciju u samom zakonu svih uvjeta i postupaka vezanih za miješanje, niti isključuje diskrecijske ovlasti, no domet diskrecijskih ovlasti i način njihove primjene mora biti jasno naznačen u zakonu, uzimajući u obzir legitimni cilj kojim se opravdava miješanje (
Gillow protiv Ujedinjenog Kraljevstva
, stavak 51.).
Razmatrajući pravno načelo „korištenja prava u skladu s njegovom namjenom“ iz Izbornog zakona, povredom kojeg je u konačnici izrečena kazna podnositelju zahtjeva, ESLJP je utvrdio da isto pati od nedorečenosti. Ne osporavajući pravo nacionalnim vlastima da zakonodavstvom zabrane određene izborne aktivnosti i postupanja, ESLJP je ipak istaknuo da nedorečenost predmetnog načela ostavlja preveliku diskrecijsku slobodu nacionalnim tijelima da u svakom pojedinačnom slučaju odlučuju o ograničenjima postupanja u izbornom procesu. Posljedično, ESLJP je zaključio da pravno načelo „korištenja prava u skladu s njegovom namjenom“, bez jasne određenosti kako u zakonu tako i u propisima nižeg ranga, nije zadovoljilo kriterij predvidljivosti zakona. Dodatno, pri donošenju zaključka ESLJP je imao na umu i poseban kontekst u predmetu podnositelja. Ograničenje slobode izražavanja političke stranke i to u vremenu održavanja izbora odnosno referenduma zahtijeva posebno strogi nadzor zbog ključne uloge koje političke stranke imaju u osiguravanju pluralizma i redovnog funkcioniranja demokracije.
Slijedom svega navedenog, ESLJP je zaključio da značajna nesigurnost u primjeni načela „korištenja prava u skladu s njegovom namjenom“ nadilazi dopuštenu te predmetno načelo nije bilo dovoljno predvidljivo da bi bilo u skladu sa stavkom 2. čl. 10. Konvencije.
330 eura na ime neimovinske štete
7.615 eura na ime troškova i izdataka